Japanci: karakteristike upotrebe

Japan donekle podseća na jednu osobu koja veruje da svet još uvek nije spreman da ga prihvati. Dugo se zemlja krije od ostatka svijeta i tek početkom 20. stoljeća počela je uspostavljati prijateljske odnose sa drugim državama. Od tog trenutka, interesovanje za sve Japance je značajno poraslo. Kuhinja, tradicije, praznici, mentalitet, odeća - sve ovo je od javnog interesa. Mnogi Evropljani pokušavaju da razumeju osnove japanskog jezika. Prva stvar koja uzrokuje probleme su brojke, odnosno japanske figure.

Karakteristike japanskih brojeva

Japanski cifri su specijalna kombinacija brojeva, koja se sastoji od kineskih i japanskih brojeva. Zbog činjenice da je kineski sistem dupliran, japanski brojevi-hijeroglifi imaju dvostruko čitanje: ON (on) i KUN (kunnoy).

Obično u Japanu koriste arapske brojeve, ali takođe možete pronaći hijeroglifi. Posebno često nailaze na meni restorana sa ryokanah (tradicionalni japanski hoteli). Osim toga, hijeroglifi se pribjegavaju ako želite napisati tekst "vertikalno". Za horizontalno pisanje koristite arapske brojeve.

Stanovnici zemlje Sunčevog rasta imaju dva sistema brojanja: sopstveni (račun ima samo do 10) i pozajmljen (kineski). Pravila korišćenja su prilično jednostavna: kineski račun se uvek koristi sa sufiksima, japanske figure mogu postojati nezavisno.

1 do 10

Da biste se upoznali sa japanskim brojevima, morate znati kako su napisani i pročitani. Donja tablica prikazuje japanske brojeve od 1 do 10 sa različitim mogućnostima izgovora:

Kao što se vidi iz prikazanog materijala, brojevi u Japanu imaju dvostruko ime. Štaviše, izgovor se razlikuje od regiona do regiona. Na primjer, broj 8 može izgovoriti i "khachi", "hati" ili "hasi".

Postoje i dva različita imena za kinesku verziju cifara 4, 7 i 9:

• 4 - "Yeon".
• 7 - "Nana".
• 9 - "Kyu".

Zanimljivo je znati

U Japanu brojevi 4 i 9 smatraju se nesrećnim. Četiri se izgovara "ši", što je u skladu sa japanskom rečju "smrt". Zbog toga se vrlo često izgovor "shea" menja na "yon". Devet je, s druge strane, saglasno rečima "patnja", koja se jednostavno izgovara "ku". Zbog toga je često moguće čuti izmjenu izgovora broja 9.

U savremenim japanskim, svi brojevi, osim za 4 i 7, imaju kineski izgovor (tj., Oni se čitaju po "on"). Ali u imenima meseci čak se i izgovaraju kroz "HE".

10 do 20

Japanski ličnosti, koji idu nakon deset, formiraju se uglavnom kombinacijom brojeva. Na primjer, ako želite da kažete 18, onda trebate uzeti 10 (džudo) i govoriti u vezi sa 8 (hachi). Na kraju, dobijate 18 - dzyuhachi. Sve druge cifre ove naredbe formiraju se na isti način. Rezultat je sledeće kombinacije:

11. Oktobar - Juici.

12. 十二 - Juni.

13. 十三 - Jusan.

14. 十四 - Juyong.

15. 十五 - Judo.

16. 十六 - Dzyuroku.

17. 十七 - Jyunan.

18. 十八 - Dzyuhachi.

19. 十九 - Dzyukuu.

20. 二十 -Niju.

Desetine se formiraju dodavanjem reči "deset" željenog multiplikatora, na primer "sanju" (30) ili "niju" (20).

Više od sto

Japanske figure su formirane načinom dodjele jednog broja drugom. Na ovaj način se formiraju i stotine stotina. 100 (japanski 百) se izgovara na japanskom jeziku kao "haku". Da bi se formiralo broj 300, 400 i slično, potrebno je prije "hayak" prozvati ime odgovarajuće figure iz prve tabele. Evo nekoliko primera:

• 300 (三百) - Sanhyaku.
• 400 (四百) - Yonghyaku.
• 500 (五百) - Gohyaku.

Sa ovim pitanjem, skoro niko nema teškoća. Najinteresantnija stvar počinje kada morate proglasiti trocifreni broj, što nije u primjerima. Na primjer, 125. U teoriji je jasno da svi brojevi čiji se broj sastoji moraju biti sastavljeni, ali u praksi mnogi se izgube. 125 na japanskom će zvučati kao "hakunindzyugo". Ako upišete broj sa kanji (kanji), onda ćete dobiti 百二 . To jest, 125 je zbir broja: 100 + 20 + 5.

Brojevi 1000 i 10000 označeni su kao:

• 千 - Sen (hiljada).
• 万 - Čovek (deset hiljada).

Slike se formiraju na isti način kao i prethodne grupe brojeva. Na primer, 1367 japanskih brojeva prevedenih na ruski će zvučati kao "sen (1000) sanyhyaku (300) rookujunan (67)". Slično tome, možete sigurno generisati brojeve dok ne budete trebali reći milion.

Možda je ovo izuzetak od pravila. Ako se šestocifreni brojevi formiraju kombinovanjem broja prethodnih naloga ("juni" ili "niju"), tada se formira milion sa brojevima 100 i 10 000. Shodno tome, 1.000.000 će se nazvati "Hyakuman".

Na prvom - treći računati!

Japanski brojevi se vrlo lako zapamtiti. A ako saznate brojeve od 1 do 12, onda se ne možete truditi sjećanja na mjesecima u godini. U Japanu nemaju imena. Samo na cifru, koja označava broj meseca, dodajte reč "gatsu". Na primjer, Januar će zvučati kao "Ichigatsu", što u doslovnom prijevodu znači "prvi mjesec". Pažljivo je potrebno tretirati četvrti i sedmi mjesec. Kada su u pitanju meseci, "izuzetni" - april i jul - izgovaraju se "na kineskom", odnosno "on-line" izgovaranju. Rezultat je:

• 四月 - Shigatsu (april).
• 七月 - Shichigatsu (jul).

Interesovanje za Japan je neizbežno. Tradicije, jezik, mentalitet, kultura - sve ovo privlači oči javnosti. Na kraju krajeva, tamo, u zemlji gde se sunce budi ranije, sve je drugačije. Čak i brojevi - i oni nisu kao drugi. Ovde je zanimljivo Japan. Teško, ali zanimljivo.