Obrazovanje:Istorija

Dawesov plan kao način ekonomske oživljavanja Nemačke sredinom 1920-ih

Posle poraza Nemačkog carstva u Prvom svetskom ratu 1914-1918, zaključen je Versajski ugovor. Pod svojim uslovima, Nemačka je trebalo da plati reparacije zemljama entiteta. Veličina i vremenski rok za isplatu nadoknada nije bio precizno regulisan mirovnim ugovorom. Posle 2-3 godine, Nemačka se suočila sa ekonomskim poteškoćama. Godine 1924, za obnovu platnog bilansa nemačke privrede, razvijen je plan Dawes.

Franko-nemačka konfrontacija u oblasti Ruhr

Jedna od zemalja koja se oslanjala na reparacije bila je Francuska. Kada je Nemačka počela da ima problema sa isplatom reparacija nakon početka ozbiljne ekonomske krize, predsednik Poincare je odlučio da uvede francuske trupe u oblast Ruhr. Kao što znate, Ruhr je najbogatiji region prirodnih resursa u Njemačkoj. Tu su minirane različite vrste uglja, koje se tada koristilo kako u industriji, tako i na željeznici. Invazija Francuske na ovu nemačku teritoriju imala je nekoliko zadataka:

  • Obezbeđivanje trajnog primanja reparacionih isplata za Francusku;
  • Pristup nemačkim prirodnim resursima za francuske industrijalce;
  • Slabljenje utjecaja Britanije i Sjedinjenih Država u evropsku politiku.

Otpor Nemačke trajao je osam meseci. U jesen 1923. godine nemačka vlada je isplatila sredstva za finansiranje borbe protiv francuske ekspanzije. Francuska je pokusala da podredi Njemackoj sebi, sto nije bilo ukljuceno u planove drugih svetskih lidera.

Rad komisije stručnjaka za proučavanje finansijske situacije u Njemačkoj

U novembru 1923. međunarodna zajednica uspostavila je komisiju koja je kasnije razvila plan Dawesa. U aktivnostima komisije učestvovali su profesionalni ekonomisti iz Evrope, kao i pojedinačni stručnjaci iz Sjedinjenih Država. U strukturi tela uspostavljeni su dva odbora. Prvi se odnosio na restauraciju njemačke valute. Sfera djelatnosti druge divizije uključivala je pitanja traženja mogućnosti povratka u zemlju kapitala izvučenog u inostranstvo. Taj novac bi mogao ići na oživljavanje privrede, jer samo uspješan ekonomski razvoj Njemačke mogao bi osigurati isplatu reparacija.

Razvoj i usvajanje strategije zemalja entiteta

14. januara 1924. godine u Londonu, sastanak stručnog odbora. Stručnu zajednicu je predvodio američki advokat Charles Dawes. Pre početka rada komisije, grupa iskusnih finansijera proveo je nekoliko dana u Nemačkoj da proučava stvarnu sliku nivoa privrede. Na osnovu dobijenih podataka pripremljen je izvještaj koji je objavljen na sastanku u Londonu.

Govoreći o planu Dawes ukratko, on je rešio problem restauracije solventnosti njemačke privrede kako bi platio reparacije. Strukturno, izveštaj je podeljen na tri dela. U prvom je zamišljena ideja da reparacije predstavljaju samo spoljni dug Njemačke zapadnim partnerima, a ne način kažnjavanja onih deprivacija koje su države entiteta imale tokom ratnih godina.

Plan Dawes predviđa dodjelu Njemačke zajma za obnovu privrede u iznosu od 800 miliona maraka. Glavna razlika između ovog zajma i trenutnih programa saradnje između zemalja zajmodavaca i MMF-a jeste to što je Nemačka posebnim poreskim poverenicima prenijela mogućnost kontrole budžetskih prihoda. Pored toga, stvoreno je posebno društvo koje je već 40 godina predato nemačkom željezničkom sistemu. U stvari, kontrola nad strateškim objektom prešla je u privatne ruke. Vlada je takođe izgubila kontrolu nad novcem, jer je pravo na štampanje valute primila specijalno stvorena banka koja je bila pod kontrolom saveznika. Takođe, plan Dawesa uspostavio je uvođenje velikih poreza iz stanovništva zemlje. Osnovni izvori reparacionog fonda bili su prihodi privatnih kompanija i državnog budžeta zemlje.

Posledice savezničke politike

Usvajanje plana Dawes imalo je i pozitivne i negativne posljedice za evropske zemlje. Bilo je moguće postići:

  • Stabilizacija ekonomske situacije u Nemačkoj;
  • Obnavljanje reparacionih isplata.

Negativni momenti:

  • Osiromašenje stanovništva;
  • Uvođenje opterećujućih poreza za stanovništvo dovelo je do povećanja nivoa protestnih raspoloženja u društvu;
  • Dolazak na vlast 1933. godine nacista i Adolfa Hitlera.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 bs.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.